Otpornost bakterija na antibiotike u Hrvatskoj

U 2022.g. smo još uvijek krenuli s opterećenjem pandemije SARS-CoV-2, no procijepljenost stanovništva i zdravstvenih djelatnika, kao i velik udio stanovnika koji su infekciju preboljeli normalizirao je situaciju u zdravstvu. Osobna zaštitna oprema se počela racionalnije koristiti, a pritisak terminalno bolesnih pacijenata je popustio te se smanjio i broj bolnički stečenih infekcija. Aktivnosti Odbora za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike opisane u poglavljima ove publikacije su se i u ovoj pandemijskoj godini nesmetano odvijale, a druženje na zajedničkim skupovima se intenziviralo. Normalizacija situacije u zdravstvu i društvu u cjelini omogućila je povratak organiziranja stručno znanstvenih sastanaka u živo, pa su u području antimikrobne rezistencije 2022. godinu obilježila dva važna sastanka u Hrvatskoj, 4. zajednički kongres mikrobiologa i infektologa, CROCMID 2022 (13. hrvatski kongres kliničke mikrobiologije i 10. hrvatski kongres o infektivnim bolestima) te europski tečaj ESCMID Postgraduate Educaton Course “Clinical microbiology testing in settings with limited resources and high prevalence of AMR: the role of diagnostic stewardship”, oba održana u listopadu u Šibeniku. Potrošnja antibiotika u sektorima medicine, veterine i okoliša posredno i neposredno utječe na razvoj rezistencije u medicinski važnih bakterija. Stručnjaci ovih različitih sektora dobro surađuju u Hrvatskoj, prvenstveno u sklopu zajedničkog rada u Interdisciplinarnoj sekciji za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA), a tradicionalni simpozij povodom obilježavanja Europskog dana i Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnim lijekovima u studenom, ove je godine bio posvećen popularizaciji upravo ovog principa jedinstvenog zdravstva (engl. „One health“). U podizanju svjesnosti o antibioticima među onima koji antibiotike propisuju i izdaju, ali i među građanima koji bi ih trebali vrlo odgovorno konzumirati, Hrvatska ima snažnu potporu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), čije smjernice čine i osnovu Nacionalnog programa za kontrolu otpornosti bakterija na antibiotike. Hrvatska već dugo kontinuirano sudjeluje u europskim programima praćenja rezistencije i potrošnje antibiotika, a u 2022.g. međunarodne aktivnosti Hrvatske su bile pojačane kroz sudjelovanje Referentnog centra MZ za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike u međunarodnim projektima EURGen-RefLabCap te Horizon 2020 projektima AmReSu i ECRAID Base. Iako se više od 90% antibiotika potroši izvanbolnički, posebno zabrinjava visoka potrošnja antibiotika posljednjeg izbora u bolničkim sredinama. Dugogodišnji napori da se bolnička potrošnja antibiotika poboljša uvođenjem timova za upravljanje antimikrobnom terapijom još uvijek nisu doveli do željenih rezultata te uvođenje ovih timova ostaje jedan od najvažnijih ciljeva Nacionalnog programa i u nadolazećem razdoblju.

U 2022. godini smo se s velikom tugom oprostili od prim. dr. sc. Tere Tambić, osnivačice, prve i počasne predsjednice Odbora za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike. Njena vizija o standardizaciji rada laboratorija i prikupljanju pouzdanih podataka o rezistenciji bakterija na antibiotike povela nas je od prve zajedničke aktivnosti na nacionalnoj razini, kroz razne etape proširivanja opsega rada i sve intenzivnije međunarodne suradnje do razvoja snažne akademske zajednice koja se složno i kontinuirano prilagođava stalnim promjenama u području rezistencije na antibiotike te pruža pouzdane podatke na osnovi kojih se mogu planirati ostale aktivnosti kontrole širenja rezistencije. Zahvaljujem svima koji ovo nasljeđe cijene i svojim velikim zalaganjem provode.