Otpornost bakterija na antibiotike u Hrvatskoj

U 2024.g. smo ušli svjesni konkretnih ciljeva koje nam je za 2030.g. postavila Europska komisija: smanjiti ukupnu potrošnju antibiotika u humanoj medicini za 9%; povećati udio usko spektralnih antibiotika tako da barem 65% primijenjenih antibiotika bude iz grupe „Access“ prema AWaRe klasifikaciji antibiotika; smanjiti za 6% incidenciju bakterijemija uzrokovanih bakterijom Staphylococcus aureus rezistentnom na meticilin (MRSA); zadržati incidenciju bakterijemija uzrokovanih bakterijom Escherichia coli rezistentnom na cefalosporine 3. generacije na istoj razini; smanjiti za 4% incidenciju bakterijemija uzrokovanih bakterijom Klebsiella pneumoniae rezistentnom na karbapeneme. Kao referentna godina, u odnosu na koju se navode tražene vrijednosti smanjenja potrošnje antibiotika i incidencije bakterijemija, odabrana je predpandemijska 2019.g. Činjenica je da je u mnogim europskim zemljama, a nažalost i u Hrvatskoj, tijekom pandemije COVID-19 došlo do porasta incidencije infekcija uzrokovanih rezistentnim bakterijama, prvenstveno onih uzrokovanih karbapenem rezistentnim Acinetobacter baumannii i karbapenem rezistentnom Klebsiella pneumoniae. Nakon pandemije broj izolata A. baumannii se vratio približno na vrijednosti prije pandemije, no broj prijavljenih K. pneumoniae izolata rezistentnih na karbapeneme je nastavio rasti. Iako je ove godine prijavljeno nešto manje bakterijemija uzrokovanih ovim uzročnicima, stope rezistencije su veće i među invazivnim izolatima. Nažalost, nakon pandemije, potrošnja antibiotika i u ambulantnom i u bolničkom sektoru pokazuje zabrinjavajući trend porasta. Podaci kontinuiranog praćenja rezistencije i potrošnje antibiotika izneseni u ovoj publikaciji trebali bi biti podloga za intervencije na nacionalnoj i lokalnoj razini. Na nacionalnoj razini u 2024.g. je održano nekoliko značajnih sastanaka. Na „11. hrvatskom simpoziju o rezistenciji na antibiotike“, održanom u ožujku u Zagrebu, uz prezentiranje aktualne situacije s rezistencijom u Hrvatskoj i svijetu dominirale su teme o intervencijama usmjerenim na optimiziranje uporabe antibiotika, od smjernica i indikatora racionalne primjene antibiotika do elemenata programa upravljanja antimikrobnom terapijom (engl. „antimicrobial stewardship“, AMS). Na simpozij su kao predavači bili pozvani i gosti iz zemalja koje imaju uhodane AMS programe, koji su s nama podijelili iskustva u organiziranju ovih programa u lokalnim sredinama. U lipnju je održana prva „Škola antimikrobne terapije“ u Trakošćanu, za koju se nadamo da će evoluirati u kontinuirano, iznimno potrebno, nacionalno događanje. Na jesen je u Zagrebu održan simpozij „Stiže zima“ s prikladnom temom respiratornih infekcija te je tradicionalno održan „Simpozij povodom obilježavanja Europskog dana (EAAD) i Svjetskog tjedna (WAAW) svjesnosti o antimikrobnim lijekovima“. Okrugli stol ovogodišnjeg EAAD / WAAW simpozija bio je posvećen unaprjeđenju dodiplomske edukacije u području praktične primjene antibiotika, jer se principi AMS moraju usvajati već na toj razini. U kontroli širenja rezistencije na antibiotike iznimno je važna suradnja između humane i veterinarske medicine unutar jedinstvenog zdravstva. Važna tema na „7. hrvatskom veterinarskom kongresu“, održanom u listopadu u Dubrovniku bila je upravo antimikrobna rezistencija. Na lokalnoj razini, u mnogim zdravstvenim ustanovama, nažalost, još uvijek nedostaju AMS programi i A-timovi koji bi organizirano provodili optimalizaciju primjene antibiotika u praksi.