Informacije za građane

Informacije za građane
Važne poruke za javnost.pdf

Zašto moramo čuvati antibiotike?
Pogledajte video

Pročitajte priče bolesnika o njihovom iskustvu s infekcijama i uporabom antibiotika
Poveznica na članak



Zašto napori za racionalizacijom uporabe antibiotika?
• Antibiotici postaju neučinkoviti, jer zbog prevelike uporabe bakterije razvijaju otpornost na njih
• Antibiotici se često troše za virusne infekcije, gdje nisu ni od kakve pomoći, a onda ih više nemamo za bakterijske infekcije kad ih zbilja trebamo
• Nekad se smatralo da otpornost bakterija na antibiotike neće biti problem, jer će farmaceutska industrija stalno proizvoditi nove antibiotike – danas se zna da je vrlo malo novih antibiotika u fazama predkliničkog i kliničkog ispitivanja i da se moramo okrenuti čuvanju postojećih antibiotika
• S porastom životnog standarda i razvojem medicine suzbijene su mnoge epidemije zaraznih bolesti no sve invazivniji dijagnostički i terapijski zahvati uz produženje života donose i veći rizik od zadobivanja bolničkih infekcija – do sada je to bio prihvatljiv rizik s obzirom da su postojali učinkoviti antibiotici koji su mogli nadvladati infekcije – ako izgubimo djelotvornost antibiotika mnoga dostignuća moderne medicine bit će dovedena u pitanje 

Zašto javne kampanje za racionalizaciju antibiotika?
• Oko 90% antibiotika se troši izvan bolnica s tim da se oko 75% antibiotika troši za infekcije dišnih puteva koje su najčešće uzrokovane virusima i davanje antibiotika pri takvim indikacijama ne pomaže izlječenju, ali potiče razvoj mutanti otpornih na antibiotike među bakterijama koje prirodno nastanjuju ljudsko tijelo i okoliš – te se bakterije svakodnevno izmjenjuju među ljudima, a u datom momentu mogu uzrokovati infekciju
• Antibiotici su jedini lijekovi koji kad se daju pojedincu imaju učinak i na cijelu zajednicu, jer svoju mikrobiotu stalno izmjenjujemo s drugim ljudima
• Iako su antibiotici dostupni samo na liječnički recept mnogi građani samoinicijativno uzimaju antibiotike (najčešće koristeći nepotrošene zalihe od prijašnjih terapija ili pokušavajući nabaviti antibiotike bez recepta)
• Pacijenti često vrše pritisak na liječnika da im propiše antibiotike smatrajući da je to znak da njihovu bolest shvaća ozbiljno
• Edukacija građana kroz petgodišnju javnu kampanju u Francuskoj dovela je do 25% redukcije u izvanbolničkoj potrošnji antibiotika u toj zemlji

Što bi građani trebali znati o infekcijama i antibioticima?
• Antibiotici su ljekovi koji djeluju na bakterije, ali ne i viruse
• Većina infekcija gornjih dišnih puteva (simptomi kihanja, kašljanja, promuklosti) su izazvani virusima i antibiotici nisu od pomoći
• Povišena tjelesna temperatura nije automatski znak da se trebaju primjeniti antibiotici – mnoge virusne infekcije dišnih puteva imaju tešku kliničku sliku i zahtjevaju mirovanje i simptomatsku terapiju, ali ne i primjenu antibiotika – procjenu treba li antibiotik primjeniti mora isključivo donjeti liječnik
• Nepotrebno davanje antibiotika potiče stavaranje otpornosti na antibiotike među našim „dobrim“ bakterijama (u čovjeku je nastanjeno oko 1014 bakterija, neophodnih za normalno funkcioniranje našeg organizma) – geni za rezistenciju iz „dobrih“ bakterija mogu preći na patogene bakterije koje izazivaju bolesti, a u određenim okolnostima i „dobre“ bakterije mogu izazvati infekciju, pa je onda šteta ako su one već rezistentne na antibiotike zbog prijašnjeg nepotrebnog uzimanja antibiotika
• Pranje ruku je najbolji način za spriječavanje širenja infekcija dišnih puteva s obzirom da infektivne čestice nastale govorom, kihanjem ili kašljanjem zaražene osobe brzo sedimentiraju na površine i budu dalje raznošene rukama osoba koje ne moraju nužno ni vidjeti zaraženu osobu

Što medicinska struka u Europi radi da bi se racionalizirala uporaba antibiotika?
• 2002. g. Vijeće Europske unije je izdalo preporuke o aktivnostima što ih svaka zemlja članica mora provoditi u svrhu racionalizacije primjene antibiotika
• 1999.g. započeo europski projekt praćenja rezistencije na antibiotike European antimicrobial resistance surveillance system (EARSS)
• 2002.g. započeo europski projekt praćenja potrošnje antibiotika European surveillance of  antimicrobial consumption (ESAC)
• 2005.g. započeo E-bug projekt kojem je cilj stvoriti edukacijske pakete prilagođene osnovnoškolskom i srednješkolskom uzrastu koji bi, na djeci prihvatljiv način, širili znanje o zaštiti od infekija te nužnosti očuvanja „dobrih“ bakterija i izbjegavanju zlouporabe antibiotika
• 2008.g. proglašen European antibiotic awareness day uz jaki naglasak na provođenje javnih kampanja o racionalnoj primjeni antibiotika

Što medicinska struka u Hrvatskoj radi da bi se racionalizirala uporaba antibiotika?
• 1996.g. osnovan Odbor za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike u Hrvatskoj pri Akademiji medicinskih znanosti Hrvatske
• 2003.g. osnovan Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike pri Klinici za infektivne bolesti „Dr. F. Mihaljević“
• Hrvatska aktivno sudjeluje u europskim projektima: EARSS, ESAC i E-bug
• 2006.g. u skladu s preporukama Vijeća Europske unije Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH osnovalo interdisciplinarno tijelo za koordiniranje svih aktivnosti na području kontrole rezistencije bakterija na antibiotike: Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA)
• 2008.g. proslava prvog Europskog dana svjsnosti o antibioticima 18. studenog, pokretanje javne kampanje za racionalnijom uporabom antibiotika i očuvanjem njihove djelotvornost.

Letak za građane
Letak za građane2